Telefon: 042/898-1150 — E-mail: djecji.vrtic.vlakic.martijanec@vz.ht.hr

O NAMA

Dječji vrtić VLAKIĆ Martijanec javna je predškolska ustanova čiji je osnivač Općina Martijanec, a s radom je započeo 01. rujna 2020. godine.

Dječji vrtić Vlakić Martijanec provodi program njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece rane i predškolske dobi, kroz aktivnosti namijenjene djeci od jedne godine života do polaska u školu prema Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju i Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe.

U svim odgojnim skupinama odgojno-obrazovni rad temelji se na:

– Nacionalnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje,
– Konvenciji o pravima djeteta,
– Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe,
– Programskom usmjerenju odgoja i obrazovanja predškolske djece,
– Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju,
– Pravilniku o obrascima zdravstvene dokumentacije djece predškolske dobi i evidencija u dječjem vrtiću.

Naš je Vrtić osmišljen kao mjesto suradnje roditelja i odgojno-obrazovnih radnika s ciljem zadovoljavanja primarnih potreba svakog pojedinog djeteta ovisno o njegovim sklonostima i razvojnim mogućnostima u duhu humanističke odgojno-obrazovne koncepcije.

U pedagoškoj godini 2020./2021. odgojno-obrazovni rad provodi se u tri odgojno-obrazovne skupine djece rane i predškolske dobi, kako slijedi u nastavku:

  • mješovitu skupinu djece jasličke dobi (1.-3. god.) – „Ježići“
  • mješovita skupine djece vrtićke dobi (4.-5. god.) – „Leptirići“
  • starija skupina (6.-7. god.) – „Ribice“

RADNO VRIJEME

Radno vrijeme Ustanove

Radnim danom (pon-pet):
od 5.30h do 17.00h

Subota, nedjelja, praznici:
zatvoreno

Radno vrijeme ravnatelja

od 7,30h do 15,30h

DJELATNICI

Djelatnici našeg vrtića

Ravnateljica: Suzana Galauer, univ. bacc. paed.

Odgajateljice:

Jaslička mješovita skupina
– Kristina Cepanec, univ. bacc. paed.
– Ana Zadravec, bacc. paed.

Srednja mješovita skupina
– Ana Crnković, bacc. paed.
– Maja Jovanović, univ. bacc. paed.

Starija skupina
– Tanja Gerić, bacc. paed.
– Anita Hadari, bacc. paed.

Zdravstvena voditeljica:  Kristina Hudler, mag. med. techn.
Stručna suradnica – pedagoginja:  Maja Trstenjak, prof. ped., dipl. soc.
Kuharica: 
Mirjana Ratković

Pomoćna kuharica/spremačica: Danijela Detelj

Službenik za zaštitu osobnih podataka: Draženka Marković (099 819 8922)

Upravno vijeće – predstavnici:

  • Tajana Cvrtnjak, univ. spec. admin. publ. – predsjednica Upravnog vijeća, iz reda Osnivača
    Sanja Žuti, mag. oec., član Upravnog vijeća, iz reda  Osnivača
    Dražen Levak, dipl. iur., član Upravnog vijeća, iz reda Osnivača
    Tanja Gerić, bacc. paed., član Upravnog vijeća, iz reda stručnih suradnika/odgojitelja
    Tanja Grgetić, mag. prim. educ., član Upravnog vijeća, iz reda roditelja

O VRTIĆU

VIZIJA

Dječjeg vrtića Vlakić Martijanec

Vizija razvoja usmjerena je na poticanje razvoja slobodnog, samopouzdanog, snalažljivog i odgovornog djeteta koje kreativno i kritički razmišlja.

MISIJA

Dječjeg vrtića Vlakić Martijanec

Biti Vrtić u kojem se dijete osjeća sretno i zadovoljno. Vrtić u kojem je najvažniji zadatak igra, kroz koju dijete razvija sve svoje potencijale i sposobnosti.

CILJ

Dječjeg vrtića Vlakić Martijanec

Promicanje cjelovitog razvoja djeteta u skladu s njegovim individualnim potrebama, mogućnostima i sposobnostima.

BITNE ZADAĆE

Dječjeg vrtića Vlakić Martijanec

  • unapređenje kvalitete života djece i odraslih prema suvremenim spoznajama teorije i napredne prakse predškolskog odgoja,
  • raditi na unapređenju kvalitete partnerstva ustanove i roditelja,
  • razvijanje institucijskog konteksta za kvalitetnije učenje, odgoj, življenje rast i razvoj djece,
  • jačanje kompetencija odgajatelja u planiranju i vrednovanju odgojno-obrazovnog procesa,
  • pomagati djetetu da raste u povjerenju u samoga sebe,
  • odgajati dijete za odgovorno ponašanje u svijetu koji ga okružuje,
  • pobuđivati u djetetu one duhovne snage kojima će na ispravan način doživljavati transcendentnost ljudskog života i svijeta uopće,
  • zadovoljiti djetetovu potrebu za pripadanjem i za ljubavlju,
  • pobuđivati dječje čuđenje i divljenje,
  • omogućiti djetetu da metodom igre doživljava i upoznaje svijet oko sebe,
  • razvijanje osjećaja povjerenja, zahvalnosti, darivanja, suosjećanja i suradnje s bližnjima,
  • osigurati djetetu kvalitetu življenja, razvijajući temeljne i bitne odrednice čovjekova “bitka”, ljepotu, istinu i dobrotu,
  • pomagati djetetu u uspostavljanju autentičnih odnosa s drugima, osobito različitima, koji imaju drugačije navike i ponašanja u predškolskoj ustanovi i u životu uopće.

PROGRAMI

GODIŠNJI PREGLED TRAJANJA PROGRAMA

01.09. – početak pedagoške godine
01.07. – 31.08. – ljetna organizacija rada
31.08. – završetak pedagoške godine

Redoviti desetosatni program temeljen je na humanističko razvojnoj koncepciji odgoja i obrazovanja predškolske djece s posebnostima koje djelatnici vrtića njeguju:

  • polazište u procesu razvoja modela vrtića jest – Slika o sebi (omogućiti djetetu da samo gradi svoj svijet, u odgojno-obrazovnom procesu pratiti situacije i individualne osobine djeteta, čuvati i uvažavati, poštivati i prihvaćati djetetovu individualnost, razvijati samosvijest i samostalnost).
  • otvoreni program – sadržaji, aktivnosti, strategije i vremensko planiranje ne utvrđuju se strogo unaprijed. O njima odlučuje odgajatelj, pritom uzimajući u obzir dječje interese, potrebe i životne situacije. Sadržaji programa i teme proizlaze iz analize i promatranja djece u grupi, sklonostima odgajatelja, roditeljima kao suradnicima i socijalnom okruženju vrtića.
  • posebni ciljevi – poticanje i podržavanje djetetove prirodne znatiželje omogućavanjem učenja istraživanjem, otkrivanjem, eksperimentiranjem, učenjem u realnim životnim situacijama, obogaćivanjem djetetova doživljaja, poticanjem akcije i poduzetništva djeteta.
  • projektna metoda rada (razvoj pozitivne slike o sebi, razvoj govornih i socijalnih vještina,razvoj likovnog senzibiliteta, razvoj psihomotoričkih sposobnosti, razvoj pozitivnih stavova prema prirodnoj i društvenoj okolini, razvoj operativnog mišljenja (analiza i sinteza, usporedba, razvrstavanje prema očitim i posebnim obilježjima), spoznaja materijalne okoline ( prostor, predmeti, igračke, mogućnost kretanja prostorom, baratanje predmetima, poticajni prizori, slike, zbivanja, glazba i govor odraslih), spoznaja socijalne okoline (prisutnost, dostupnost i realnost odrasle osobe), tjelesni dodir, emocionalni odnos odraslih, govorna komunikacija, društvo vršnjaka. Rezultati rada na projektima u vrtiću pokazali su da se praćenjem i podupiranjem interesa djece, prepoznavanje njihovih potreba, tiha i povučenija djeca aktivnije uključuju u proces, te dobivaju na samopouzdanju. Otvorenija djeca se češće druže s njima i prihvaćaju ih kao ravnopravne partnere u igri. Kod primjene metode projektnog načina rada primijetili smo da je uključenost roditelja u prepoznavanju interesa djece veća, te da je veća i njihova uključenost u vrtićka događanja.
  • otvoreno planiranje

Djelatnosti i aktivnosti u provođenju odgojno-obrazovnog rada

Tako u kvalitetnoj poticajnoj okolini, punoj emocionalne topline, dijete može razvijati različite vrste djelatnosti i aktivnosti (prema Programskom usmjerenju, 1991), a to su:

  1. Životno-praktične i radne aktivnosti vezane uz biološke potrebe
  • aktivnosti vezane uz zadovoljavanje osnovnih bioloških potreba: korištenje toaleta, pranje ruku, samostalnost kod jela, pristojno ponašanje za stolom, samostalno oblačenje, svlačenje, vezanje vezica – formiranje i briga za živi kutić prirode ( ribica, kornjača, biljaka),
  • opasnosti u kući (oštri predmeti, vruća voda, vatra, otrovne tekućine, smeće, lijekovi),
  • opasnosti u prometu (ulica nije mjesto za igru, kretanje u prometu, prelazak ulice, nepoznate osobe, prometni znakovi – naši čuvari),
  • očuvanje zdravlja i okoliša ( zbrinjavanje otpada, recikliranje).
  1. Raznovrsne igre (funkcionalne, simboličke, igre građenja i konstruiranja, igre s pravilima
  • funkcionalne igre za razvoj prirodnih oblika kretanja (puzanje, hodanje, trčanje, penjanje, hodanje po mekoj površini, penjanje i silaženje po stepenicama, igre loptom) i razvoj šake (dohvaćanje, hvatanje sitnih predmeta, hvatanje lopte, držanje olovke, krede, igre papirom),
  • igre građenja i nizanja, stavljanje kocke u kocku, velika i mala kuća,
  • gradimo svoju kuću, vrtić, školu,
  • put od škole do kuće, prometnice, vozila, figurice ljudi, prometni znakovi, semafor,
  • društvene igre: Čovječe ne ljuti se, Memory, Domino, Mlin, Križić – kružić,
  • socijalne igre: Tko se skriva ispod?, Košarica, Igre opuštanja, Igre tišine, Pokvareni telefon, Na slovo, na slovo…pantomima,
  • didaktičke igre: Slagalice, Matematičke aktivnosti i igre (geometrijski likovi, skup),
  • pokretne igre (Dan – noć, Pauk i paučići).
  1. Društvene i društveno-zabavne aktivnosti
  • proslava rođendana, imendana, sv. Nikole, Božića, Uskrsa,
  • izrada nakita, maske, zmaja, vjetrenjače,
  • sistematski pregled djece: Dolazi nam liječnik, susret s ljudima različitih profesija,
  • posjet prijatelju u vrtiću/školi,
  • obilježavanje značajnih dana: Dan Planete Zemlje, Dan zaštite voda, obilježavanje blagdana, Majčin dan, Očev dan, Dan obitelji, Jesenka i proljetna svečanost, Valentinovo, Dan sporta…,
  • upoznajemo se s prijateljima u susjednoj sobi,
  • upoznajemo se s roditeljima,
  • susreti s ljudima iz šire društvene sredine,
  • prigodne priredbe i događanja.
  1. Umjetničko promatranje
  • promatranje slikovnica (Elmer; Pale sam na svijetu; Hrabrica; Dobro jutro, laku noć; Medo bere jagode; Hrvatska domovina; Riba duginih boja; Razbojnik sa žutom pjegom; Plesna haljina žutog maslačka…,
  • priče: Vuk i sedam kozlića, Ogledalce, Tko je Videku napravio košuljicu, Djed i repa,
  • pjesmice: Kako živi Antuntun, Švelja…,
  • slušanje narodne i klasične glazbe, te zajedničko pjevanje pjesmica,
  • zajednički odlazak u dječje kazalište, različite predstave u prostoru u kojem se program provodi,
  • ostala literatura raspoloživa u Knjižnici i čitaonici,
  • Gdje svira, što svira?
  1. Aktivnosti raznovrsnog izražavanja i stvaranja
  • oponašanje zvukova; onomatopeja; igre papirom; šaranje olovkom; kredom; plešemo uz glazbu; pjevanje; sviranje; crtanje; slikanje; modeliranje; građenje i konstruiranje; govorno, scensko, motoričko i plesno izražavanje,
  • izrada instrumenata, upoznavanje udaraljki i izvođenje ritmičke pratnje uz pjevanje, izvođenje brojalice,
  • igre s pjevanjem: Igra kolo, tko je moje guske krao? i druge igre vezane uz tradiciju kraja u kojem dijete živi,
  • govorne igre: Životinje koje počinju zadanim glasom, Žirafa u trgovini kupuje sve na slovo Ž, Slavica, Silvija slavi sedmi rođendan, poklanjamo joj darove koji počinju sa slovom „s“
  • igre za razvoj glasovne sinteze i analize ( L – O – P – T –A ),
  • crtanje, slikanje, modeliranje ( Moja obitelj, Ja, moj prijatelj/ica, Ananas, Nar, Moja škola, Stol i stolice, Životinje, Drvo, Bicikl, Kišobran, Paukova mreža, Tople i hladne boje, Kontrasti, Kolaž – prometna vozila i sl.),
  1. Istraživačko-spoznajne aktivnosti
  • okusno razlikovanje (slano, slatko, gorko, ljuto…),
  • pogodi po opipu,
  • znam: vezati cipele, uliti mlijeko, izrezati, pjevati, slikati, nizati, provlačiti, učim koristiti iglu i konac,
  • lica pokazuju osjećaje, igra uloga – prijatelj-što treba njegovati? Kako samo-očuvati,
  • imenovanje, prepoznavanje po izgledu, okusu, boji, opipu, mirisu, sluhu (aktiviranje svih osjetila),
  • otkrivanje i jednostavno eksperimentiranje: voda; snijeg; led; para; pliva/tone; svojstva; funkcije; odnosi prostorni, vremenski, količinski; igre s vodom, pijeskom, papirom, magnetima,
  • promatranje (rast biljaka, promjene u prirodi – godišnja doba), šetnje,
  • posjete: seosko imanje, zoološki vrt, kino, kazalište, muzej,
  • istražujemo likovni materijal,
  • šećemo i upoznajemo okoliš vrtića, manipuliranje predmetima, promatranje ili upoznavanje nečega i nekoga, šetnje, posjeti, susreti s ljudima različitih profesija, otkrivanje i jednostavni eksperimenti, verbalno rješavanje problema, namjerno učenje i vježbanje postupaka i slično.
  1. Specifične aktivnosti s kretanjem
  • male tjelesne aktivnosti, sa i bez pomagala (uže, obruči, lopte); hodanje i trčanje; provlačenje i puzanje; penjanje; hvatanje i bacanje; razne pokretne igre ( lovice, Puše vjetar, gumi-gumi, Školice); vožnja biciklom; sanjkanje; grudanje; vrtićka olimpijada (košarka, nogomet, rukomet); stvaranje navika vježbanja.

 

Prilikom planiranja odgojno – obrazovnog rada potrebno je pratiti interese djece, te planirati i primjerene sadržaje. Oblikovanjem poticajne, materijalne sredine, te izborom i rasporedom igračaka i drugih materijala utjecati da kroz igru dijete uspostavlja i proširuje emocionalno – socijalne veze, te kvalitetne odnose s odraslima i drugom djecom. Konkretizacija zadaća u odgojno – obrazovnom radu s djecom određena je prema potrebama djece i očekivanjima koja pred njih postavlja škola, ali i cijelo životno učenje.

Tako će iz područja upoznavanja elementarnih matematičkih pojmova biti će obuhvaćene sljedeće cjeline: logičke operacije s konkretnim predmetima, skupovi, brojevi, veličine, geometrijski oblici, mjere i mjerenje, te pojmovi, prostorni odnosi ( gore – dolje, ispod – iznad, ispred – iza, u – na, odnosi veličina, vremenski odnosi, geometrijska tijela ( kocka, kugla, valjak, piramida). Djeci će uz radne listove biti ponuđeni materijali koji će se pripremiti prema njihovim individualnim potrebama, odnosno napretku.

Motorički razvoj kod djece potiče se kroz tri područja: opću motoriku tijela (motorička spretnost ruku, nogu, usklađivanje pokreta oko – ruka), slušnu percepciju, vidnu percepciju (vidno razlučivanje: boja, veličine, oblika, uočavanje sličnosti i različitosti, zajedničke osobine, povezivanje izgleda i oblika; vidno – prostorna orijentacija: prostorni odnosi, usklađivanje pokreta oko – ruka – noga; vidno pamćenje: kombiniranje geometrijskih likova, uočavanje slijeda).

Govorni razvoj obuhvaćen je područjima: pokretljivost govornih organa, izvođenje glasova, oponašanje i početne tvorbe glasova, izgovor složenih riječi, razlikovanje i imenovanje glasova, raščlamba i povezivanje glasova, dopunjavanje i oblikovanje rečenica, usvajanje pojmova.

Stjecanje grafomotoričkih vještina obuhvaća: sustavno osvješćivanje povezanosti grafema i fonema, stjecanje unutarnjih reprezentacija oblika slova, te „ pred vježbe“ i vježbe u službi pisanja poruke. Pred vježbe za čitanje i pisanje obuhvaćaju: vježbe za spremnost čitanja i pisanja: prepoznavanje likova, prepoznavanje i spajanje jednakih oblika na različitim podlogama, prepoznavanje jednostavnih oblika i bojanje, prepoznavanje jednakih znakova u različitim položajima, bojanje površina, pronalaženje skrivenog lika, mogućnost slijeda ( ravna i zakrivljena crta), povlačenje crte, nastavljanje slijeda; raščlamba i povezivanje glasova, raščlambu i povezivanje glasova u riječi, priča prema nizu slika.

Tijekom svih aktivnosti osigurani su uvjeti za aktivno stupanje djece u interakciju s materijalom, socijalnom okolinom, rezultat čega je stjecanje neposrednih iskustava.

Vještine i sposobnosti koje će se kod djece poticati:

– stjecanje i razvoj vještina učenja, povezivanja sadržaja, logičkog mišljenja, argumentiranja, zaključivanja i rješavanja problema;
– sposobnost propitkivanja vlastitih ideja i zamisli djeteta, te argumentirano iznošenje vlastitih načina razmišljanja;
– sposobnost identifikacije različitih izvora učenja i njihove raznovrsne primjene;
– preuzimanje inicijative, (samo)organizacije vlastitih aktivnosti i vještina vođenja;
– sposobnost razumijevanja vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih, socijalnih, komunikacijskih i sl.) i potreba drugih, te njihova zadovoljavanja na društveno prihvatljiv način;
– sposobnost uspostavljanja, razvijanja i održavanja kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima (sudjelovanje, pregovaranje, rješavanje sukoba);
– razumijevanje i poštivanje različitosti među ljudima;
– sposobnost zajedničkoga (usklađena) djelovanja djeteta s drugima (drugom djecom i odraslima);
– sposobnost odgovornoga ponašanja prema sebi, drugima i okružju (prirodnom i materijalnom);
– etičnost, solidarnost, povjerenje i tolerancija u komunikaciji s drugima;
– sposobnosti (samo) poticanja na djelovanje, (samo) organiziranja i (samo) vođenja aktivnosti;
– samostalnost u obavljanju aktivnosti (samostalnost djetetova djelovanja, mišljenja i odlučivanja);
– mogućnost prilagodbe novim, promjenjivim okolnostima (okretnost i prilagodljivost);
– stvaranje i zastupanje novih ideja (kreativnost);
– sposobnost promišljanja i samo procjene vlastitoga rada i postignuća;
– inicijativnost, inovativnost i poduzetničke sposobnosti.

Na nivou Vrtića zajednički dogovaramo prijedlog aktivnosti kroz godinu koje odgajatelji nadopunjuju individualnom kreativnošću, interesima djece i temama koje se nametnu kao aktualne kroz godinu, a koje odgajatelji razrađuju kroz tromjesečne, tjedne i dnevne planove.

Razlozi i potreba za ostvarivanjem programa predškole pri Dječjem vrtiću Vlakić Martijanec, temelje se na činjenicama da svako dijete ima jednako pravo na jedan od organiziranih oblika izvan obiteljskog predškolskog odgoja i obrazovanja. Program predškole obvezan je za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu. Djeca pripadnici nacionalnih manjina, te djeca s teškoćama u razvoju mogu se uključiti u program predškole dvije godine prije polaska u osnovnu školu.

Program predškole za djecu koja nisu polaznici redovitog programa dječjeg vrtića provodi se od 1. listopada do 31. svibnja, a ukupno traje do 250 sati godišnje, poštujući zimski i ljetni odmor, kao i vjerske i državne blagdane, a u skladu s organizacijom rada dječjeg vrtića.

          Program se održava u prijepodnevnim satima u vremenu od 8,00 do 11,00 sati, a djeca će zbog racionalizacije posla (zbog manjeg broja djece upisane u redoviti program) biti integrirana u redoviti program sukladno Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe.

          Program se financira sredstvima Ministarstva nadležnog za obrazovanje i sredstvima osnivača, a za roditelje/skrbnike je besplatan.

Cilj programa predškole je djetetu u godini prije polaska u školu osigurati okruženje u kojem će ono najviše moguće razviti sve svoje osobne potencijale (sposobnosti, mogućnosti), zadovoljiti svoje aktualne interese i time steći znanja, vještine i navike, koje će mu omogućiti uspješnu prilagodbu na zadatke koji ga očekuju u osnovnoj školi. Osnovna zadaća predškole je razvijanje i unaprjeđivanje tjelesnih, emocionalnih, socijalnih i spoznajnih potencijala djeteta, te poticanje komunikacijskih vještina potrebnih za nove oblike učenja.

Ovaj program predškole pretpostavlja:

– čuvanje zdravlja, razvijanje navika važnih za očuvanje zdravlja djece i pridonosi njihovom tjelesnom razvoju,
– pomoć djetetu u prvoj organiziranoj izvanobiteljskoj sredini, da se uključi u igru s djecom, da u igri i aktivnostima doživljava uspjeh, te da pogreške prima kao izvor za traženje rješenja,
– razvijanje osjećaja zajedništva i ponosa kod djece što je član grupe, svoga mjesta i naše domovine, razvijati prijateljstvo i potrebu za dogovaranjem i suradnjom s djecom i odgajateljem, uključiti djecu u primjerene radne aktivnost, učiti ih cijeniti rad i razvitak rada (prilagođavanje djece zajednici, grupi, a poslije i razrednoj zajednici i školi),
– potaknuti dijete na učenje kroz igru i vlastitu angažiranost,
– vježbati predčitalačke vještine (temelj su uspješnog svladavanja čitanja i pisanja),
– vježbati predmatematičke vještine (temelj su uspješnog svladavanja matematike).

Na području Općine, putem javnog poziva i oglasa, roditelji predškolske djece koja ne polaze dječji vrtić, a u godini su pred polazak u školu, biti će pozvani početkom rujna na upis djece u program predškole pri dječjem vrtiću Vlakić Martijanec. Nakon toga će roditelji moći podnijeti zahtjeve za upis u djeteta u predškolu, te dobiti obavijest o zajedničkom roditeljskom sastanku prije početka predškole i samom početku predškole.

Razvijanjem senzibilnosti za strani jezik utječe se na cjelokupni razvoj djeteta, a posebice na govorne sposobnosti i percepciju. Predškolsko je doba najpovoljnije razdoblje za usvajanje stranoga jezika. Djeca koja započnu s učenjem stranoga jezika u ranoj dobi bolje razumiju svoj materinji jezik jer postaju svjesna postojanja jezika kao fenomena. Dijete rane i predškolske dobi strani jezik uči u poticajnome jezičnom kontekstu, u igri i drugim za njega svrhovitim aktivnostima. Upravo za to je najprimjereniji situacijski pristup učenju koji djetetu omogućuje upoznavanje, razumijevanje i smisleno korištenje stranoga jezika u nizu različitih aktivnosti i situacija. Dakako, poučavanje stranoga jezika ne provodi se posebno oblikovanim metodičkim postupcima, već je strani jezik utkan u svakidašnje odgojno-obrazovne aktivnosti vrtića. Shodno tome, razvoju ove kompetencije pridonosi i poticanje međukulturnoga razumijevanja i komunikacije djece s drugim subjektima u odgojno-obrazovnoj ustanovi, kao i s onima izvan nje. Sadržaji rada biti će usmjereni ka djetetovim interesima, iskustvima, znanju, dobi i okruženju u kojem dijete živi. Nastojati će se pratiti tijek zbivanja u pedagoškoj godini. Predviđamo nekoliko cjelina koja će kod djece pobuditi interes, no naglašavamo kako se taj plan ne shvaća striktno, već vrlo fleksibilno, pritom imajući na umu kako će se svakako pratiti dječji interesi.

Osnovni sadržaj kraćeg programa učenja engleskog jezika čine tradicionalne dječje pjesmice, igre, brojalice i bojanke, a popraćene su sa puno priča, igranja i skakanja. Djeca predškolske dobi uživaju u imitiranju, poistovjećivanju sa novim karakterima i likovima, vrlo lako pamte rime i pjesmice i rado ih ponavljaju, naročito kada se to radi kao grupna aktivnost.

U planiranju rada engleske igraonice polazište nam je dijete, njegove razvojne potrebe, interesi i želje. Isto podrazumijeva usmjerenost planiranja odgojno-obrazovnog procesa ka dobrobiti djeteta (utjecaj na osobnu, emocionalnu i tjelesnu, obrazovnu i socijalnu dobrobit djeteta). Ujedno, planiranje odgojno-obrazovnoga procesa usmjereno je na promišljanje dobrobiti i načine na koji se ona može ostvariti, a ne na parcijalne ciljeve, tj. područja i sadržaje učenja, nezavisno od individualnih značajki svakog djeteta.

U odgojno-obrazovnom radu cilj nam je očuvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja djeteta, poticanje cjelovitog razvoja svih njegovih funkcija, sposobnosti i mogućnosti u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama, zakonitostima djetetova razvoja i njegovim stvarnim mogućnostima.

Ciljevi i zadaće koji se odnose na usvajanje engleskog jezika:

– razvijati motivaciju i pozitivan odnos spram učenja stranog jezika
– upoznati se s izgovorom i intonaciju engleskog jezika
– razvijati izričaj na engleskom jeziku
– slušati s razumijevanjem
– upoznati se s elementima druge kulture
– razvijati toleranciju prema drugim kulturama
– stjecati sigurnost i samopouzdanje u izražavanju na engleskom jeziku

Nastava se odvija na bazi satnice od 40 sati godišnje dva puta tjedno u trajanju od 20-25 minuta. Iz razloga što predškolska djeca imaju relativno kratku moć koncentracije i vrlo brzo im neka (u početku interesantna aktivnost) postaje dosadna i naporna, svaki je nastavni sat podijeljen u dva kraća dijela u trajanju od 20 i 25 minuta.

Svaki je nastavni sat rastavljen u nekoliko cjelina na sljedeći način:

– 10 do 15 minuta govornih vježbi u formi pjesme, recitacije, razgovora, priče ili izlaganja vezanog uz sliku ili plakat;
– 10 do 15 minuta igara koje potenciraju slušanje i ponavljanje;
– 10 do 15 minuta posvećenih aktivnostima kod kojih djeca koriste i ruke i ostale dijelove tijela, a ne samo mozak.

Kraći program učenja engleskog jezika ostvarivat će odgajateljica predškolske djece Suzana Galauer s položenim ispitom i završenom dodatnom edukacijom u području engleskog jezika s položenim četvrtim stupnjem znanja (B2) engleskog jezika.

Kraći program engleskog jezika biti će obuhvaćen čitavom pedagoškom godinom, započevši od mjeseca listopada zaključno do mjeseca lipnja tekuće godine. Zbog smanjenog broja djece u već gore navedenim skupinama, izuzimamo mjesec srpanj i mjesec kolovoz u smislu neodržavanja kraćeg programa engleskog jezika.

Napominjemo kako će se isti program odvijati subvencijom Općine Martijanec, te biti besplatan za korisnike redovitog cjelodnevnog programa.

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

Djeca jasličke dobi zahtijevaju jedinstveni odgoj i njegu. Veliku pažnju posvetit ćemo adaptacijskom periodu čije trajanje ovisi o individualnim potrebama djeteta radi što lakšeg i bezbolnijeg prihvaćanja nove sredine. Naš rad s djecom orijentiran je na aktivnosti koje su usmjerene na zdravo odrastanje i pravilan razvoj djetetovih psiho-fizičkih sposobnosti i kreativnosti, socijalnih vještina, te usvajanje higijenskih navika i pravila lijepog ponašanja.

Programsko usmjerenje diktira četiri razine razvojnih potreba koje dijete u vrtiću treba zadovoljiti:

  1. primarne potrebe,
  2. stvaralačke osobine koje dijete spontano pokazuje,
  3. radoznalost i aktivni stvaralački odnos prema svijetu,
  4. razvoj mogućnosti doživljavanja i istraživanja.

U radu s djecom osobito će se njegovati glazbeni, ritmički i likovni izričaj. Kretanje i razvijanje spretnosti osobito je važno za djetetov pravilan razvoj. Kako vrtić ima lijepo ograđeno i sigurno dvorište s travnatim površinama dio aktivnosti provodit će se s djecom na zraku. Do djetetove treće godine života odvija se najintenzivnije učenje i razvoj, stoga je od iznimne važnosti djece te dobi, osigurati izazovnu, poticajnu i na istraživanje usmjerenu okolinu u kojoj će kroz igru spoznati svijet. Djeca te dobi za učenje i razvoj koriste sva svoja osjetila, stoga im treba osigurati doživljaje i susrete s neobičnim materijalima, zvukovima, različitim osjetima, smijehom i nježnošću. Pri našem planiranju i organiziranju aktivnosti i sadržaja rada, posebno mjesto zauzima zadovoljavanje potreba djece jasličke dobi, poštivanje zakonitosti razvojne psihologije i spoznaja da na dijete utječe socijalna i fizička okolina i da se ono razvija u interakciji i komunikaciji sa svojom okolinom.

Razvoj motorike

Maloj djeci je od jako velike važnosti otkrivanje mogućnosti i ograničenja vlastitog tijela. Veliki korak u istraživanju prostora je početak hodanja. Daljnjim razvojem motorike dijete sve više okupiraju ostali prirodni oblici kretanja (trčanje, bacanje, skakanje, penjanje, provlačenje…). Ruke su glavno sredstvo istraživanja: otvaraju, zatvaraju, pune i prazne, trgaju papir, guraju predmete u otvore, šaraju, spajaju stvari, odvijaju ručke ladice, valjaju tijesto, uče se obuvati, oblačiti, otkopčavati dugmad i sl.), stoga ćemo nastojati obogaćivati prostor materijalima koji će poticati njihov daljnji razvoj.

Spoznajni razvoj

Do druge godine djeca su orijentirana na učenje o fizičkom svijetu koji ga okružuje, a uče svojim osjetilima: dodirom, kušanjem, mirisanjem i slušanjem. Istražuju i eksperimentiraju, pomiču predmete i slažu ih različito ih kombinirajući, te istražuju njihov sastav i oblik (stavljaju predmet u usta, okreću ga, tresu, lupaju njime, bacaju ga i sl.). Važan dio u razvoju spoznajnog razvoja je učenje uzročnosti: „ako nešto napravim dogodit će se to i to“, npr. uživaju u neprekidnom „klikanju“ prekidačima, puštanju vode u WC-u, odmotavaju WC papira itd. i tada uživaju u svom postignuću.

Razvoj govora

Od početka 1. do kraja 2. godine života, djetetov govorni razvoj izuzetno napreduje. Učenje jezika je spontani proces, a uči se kroz razna iskustva. Djeca brzo shvate da je govor sredstvo za postizanje cilja: dvogodišnjaci već rado pokazuju na stvari i imenuju ih. Velike su individualne razlike u razvoju govora, jedno dijete već s 10 mjeseci koristi prve riječi, a drugo ih izgovara s godinu i pol, obje su u okviru normalnog govornog razvoja. Rani govor nije nužno pokazatelj intelektualne superiornosti, mnogo važniji pokazatelj je da dijete razumije govor.

Razvojne zadaće:

  • djeci pomoći  da upoznaju prostor u kojem će boraviti, te da steknu sigurnost u okolini
  • pomoći zadovoljiti osnovne potrebe ljudskog organizma za hranom, higijenom, svježim zrakom,  kretanjem, dnevnim odmorom,
  • usvajanje nekih osnovnih oblika kretanja: bacanje, hvatanje, hodanje uz kosinu i niz kosinu, hodanje u parovima, trčanje s predmetom, skakanje, provlačenje ispod prepreka, kotrljanje,
  • poticati djecu na usvajanje organiziranog kretanja, kolona, krug, par,
  • utjecati na razvoj senzomotoričke, usavršavati motoričku koordinaciju pokreta šake i prstiju, te ujedno omogućiti stjecanje novih iskustava,
  • razvijati koordinaciju i lokomotorni sustav, ravnotežu, usklađenost pokreta, te gibljivost sistema za kretanjem, kosti-mišići,
  • povećati otpornost organizma svakodnevnim boravkom na svježem zraku, te provođenjem vježbi za pravilan razvoj,
  • zadovoljiti dječje potrebe za igrom u prirodi/u vodi,
  • steći djetetovo povjerenje radi lakšeg ispunjenje razvojnih zadaća,
  • uspostaviti što bliskije kontakte s roditeljima i potaknuti ih na suradnju,
  • osigurati individualni pristup i komunikaciju sa svakim djetetom i razvijati kod djece pozitivne emocije prema drugoj djeci i osoblju vrtića,
  • osigurati uvjete da se zadrži veza obiteljskog doma i dječjeg vrtića i poticati da izraze svoje doživljaje iz obitelji i vrtića,
  • poticati međusobnu privrženost među djecom, suosjećanje za prijatelja, međusobno pomaganje razumijevanje
  • razvijati interes za zajedničke igre u manjim skupinama,
  • razvijati samostalnost i ustrajnost djeteta pri uzimanju obroka,
  • razvijati likovno izražavanje,poznavanje boja, različitih tehnika, crtanja, slikanja, modeliranja, razvijati likovno izražavanje na likovnu temu i slobodno slikanje uz glazbu,
  • formiranje izložbenog kutka,
  • razvijati osjećaj primanja i razumijevanja putem navedenih sredstava i tehnika,
  • razvijati kod djeteta samokontrolu pri obavljanju fizioloških potreba,
  • razvijati kod djeteta opreznost i uočavanje opasnih situacija,
  • upoznavanje djece s prostorom i neposrednom okolinom,
  • stvaranje pozitivne slike o sebi,
  • buditi kod djece radoznalost i aktivni stvaralački odnos prema svijetu,
  • poticati dijete da samostalno uoči probleme i traži rješenje,
  • poticati interes i ljubav prema ljudima biljkama i životinjskom svijetu,
  • usmjeravati pozornost djece na prirodne pojave karakteristične za godišnja doba,
  • uočavanje odnosa u prostoru,
  • poticati na bolje opažanje vidom, sluhom, opipom, mirisom,
  • uočavanje različitosti i sličnosti među stvarima,
  • uočavanje uzročno-posljedičnih veza među stvarima i pojavama,
  • razvijati kod djeteta ekološku svijest,
  • upoznati kod djeteta govornu komunikaciju kao sredstvo komunikacije i mišljenja,
  • upućivati kod djece na pravilnu artikulaciju glasova,
  • razvijati sluh i glazbene mogućnosti,
  • poticati kod djece osjećaj za lijepo,
  • slušanje vokalne i instrumentalne glazbe,
  • izazivati kod djece veselo raspoloženje i pozitivne emocije i sudjelovanjem u glazbenim igrama.

Bitne zadaće:

  • omogućiti djeci što više boravka na zraku, u prirodi,
  • kod djece zadovoljiti potrebu za kretanjem kroz isprobavanjem i istraživanje mogućnosti u prirodnim oblicima: puzanjem, trčanjem, provlačenjem, preskakivanjem, bacanjem, skakanjem,
  • razvijati kod djece finu koordinaciju pokreta,
  • poticati na izdržljivost, upornost,
  • razvijati ravnotežu, snagu, brzinu i fleksibilnost,
  • razvijati kod djece pamćenje pravila igara,
  • poticati dijete na razmišljanje u radnje bliskih osoba, likova iz poznatih priča, te nedoživljene situacije,
  • kod djece razvijati sigurnost, osobito spoznaju da ga odrasli vole, da sve što treba može sam,
  • kod djece razvijati pozitivnu sliku o sebi,
  • osjećaj da pripada skupini, široj zajednici,
  • poticati djecu na samostalnost u jelu piću u održavanju osobne higijene, održavanje urednosti igračaka u sobi,
  • razvijati kod djece društveno prihvaćene oblike ponašanja i poticati na konstruktivno rješavanje problema,
  • razvijati sposobnost druženja s djecom,
  • razvijati socio-emocionalnu osjetljivost kroz prepoznavanje tuđih emocija, razumijevanja i poštivanja istih,
  • razvijati stvaralačke osobine, osobito istraživanje različitog materijala svim osjetilima: veličina, oblik, boje, miris, okus, težina, toplina,
  • upoznati djecu s prirodom, promjene u prirodi, događaji u životinjskom i biljnom svijetu, utjecaj prirode, razvijati sposobnost uočavanja veza i odnosa,
  • otkrivanje osnovnih pojmova života: rast, ishrana, razmnožavanje, umiranje,
  • potreba za očuvanjem okoline,
  • razvijati sposobnost uočavanja veza i odnosa među predmetima i pojavama,
  • razvijati sposobnost rješavanja problema kroz postavljanje pitanja, traženje rješenja, pretpostavljanje, zaključivanje, otkrivanje zakonitosti,
  • poticati djecu na izražavanje govorom, mimikom, gestom,  pokretom, glazbom,  likovnim sredstvima,
  • razvijati sposobnost komunikacije govorom, osobito kroz razumijevanje govora drugih,
  • poticati razvoj sluha kroz razlikovanje glasova,
  • poticati na pričanje, prepričavanje, opisivanje, objašnjenje,
  • bogatiti rječnik,
  • poticati na doživljaje i razumijevanje scenske i filmske umjetnosti,
  • poticati djecu na stvaranje riječi i rečenica,
  • stariju djecu uvesti u svijet slova,
  • razvijati sposobnost likovnog izražavanja,
  • razvijati senzibilitet za boju, liniju, oblik, plohu, prostor,  volumen, strukturu,
  • poticati na razumijevanje likovnih djela,
  • poticati djecu na izražavanje prema sjećanju, mašti,
  • poticati djecu na doživljaje i razumijevanje glazbenih dijela, zvukova,
  • zamišljanje i stvaranje pokreta u igri i plesu.

Redovni odgojno-obrazovni rad obogaćuje se obilježavanjem blagdana, proslavama, gostovanjima vanjskih izvođača i posjetama – prema planovima, tematskim cjelinama i projektima koji se ostvaruju u odgojnim skupinama.

  • jednodnevni izleti na području Varaždinske županije,
  • šetnje i druženja u prirodi prema godišnjim dobima,
  • programi umjetničkog, kulturnog, vjerskog i sportskog sadržaja,
  • prisustvovanje na javnim nastupima i priredbama,
  • posjete raznim organizacijama i institucijama u skladu sa planiranom suradnjom sa društvenim čimbenicima (prema datumima događanja),
  • praćenje i obilježavanje međunarodnih i svjetskih dana,
  • posjete kazalištu i prisustvovanja kazališnim predstavama

Program rada za unapređivanje tjelesnog zdravlja djece, roditelja i zaposlenika vrtića u provedbi zdravstvene voditeljice kao vanjskog suradnika.

Zadaće programa su:

  • praćenje prilagodbe djece i vođenje zdravstvene dokumentacije,
  • praćenje i evidentiranje tjelesnog rasta i razvoja rasta i razvoja djece, te prepoznavanje mogućih poremećaja u rastu i razvoju,
  • praćenje tjelesnih aktivnosti djece i vršenje antropometrijskih mjerenja,
  • rad u skupinama na provođenju kulturno higijenskih navika,
  • unapređivanje zaštite zdravlja djece u suradnji sa ostalim članovima vrtićkog tima i roditeljima,
  • planiranje i izrada jelovnika u svrhu poticanja optimalnog rasta i razvoja djece uvođenjem namirnica zdrave prehrane, te stjecanje higijensko kulturnih navika prije i nakon obroka,
  • osigurati zdrav i siguran okoliš za sigurnost djece i prevenciju ozljeda unutar vrtića,
  • nadzor sanitarno-higijenskih uvjeta rada (sanitarni prostor, kuhinja, prostori gdje borave djeca, igračke…) i predlaganje mjera za poboljšanje,
  • edukacija djece, roditelja i djelatnika vrtića o zdravstvenoj zaštiti i sigurnosti djece, te prevencijama o bolesti (najčešće bolesti, higijena tijela , zubi i sl…),
  • ostvarivanje suradnje sa ostalim odgojno-obrazovnim i zdravstvenim ustanovama.

PEDAGOŠKI KUTIĆ

Savjeti roditeljima

Dragi roditelji,

  • Poštujte dijete kao odvojenu osobu sa specifičnim temperamentom i individualnim značajkama
  • Otkrijte koje su njegovi talenti, želje i interesi i potičite ga u tom smjeru
  • Kritizirajte njegovo ponašanje, a ne njega kao osobu
  • Vodite računa o tome da kritika bude barem deset puta manje nego pohvala, poljubaca, zagrljaja, ugodnih razgovora…
  • Često ga grlite i ljubite (u pubertetu smanjite, uostalom ono će vam samo pokazati kada je dosta)
  • Ne radite umjesto njega stvari koje može napraviti samo
  • Smijte se s njim
  • Igrajte se s njim
  • Provodite zajedničko vrijeme u aktivnostima koje i vi volite (nemojte se siliti igrati s lutkama ako vam se to nikako ne radi, dijete će primijetiti da vam je muka)
  • Mislite na sebe i svoje potrebe
  • Njegujte odnos s partnerom

I sretno sa sretnom djecom!

UPISI

Prijave za upis djece u Dječji vrtić Vlakić Martijanec za pedagošku 2020./2021. godinu, zaprimaju se tijekom mjeseca svibnja svake godine, ali iznimno prema potrebama roditelja i tijekom cijele godine.

Prednost pri upisu u Dječji vrtić imaju:

  • djeca roditelja žrtve i invalida Domovinskog rata
  • djeca samohranog roditelja i dijete uzeto na uzdržavanje
  • djeca iz obitelji sa troje i više djece
  • djeca iz obitelji sa oba zaposlena roditelja
  • djeca s posebnim potrebama
  • djeca u godini pred polazak u školu

Kod ispunjavanja zahtjeva za upis djeteta u vrtić, roditelj koji ostvaruje navedene prednosti, dužan je o njihovom ostvarivanju priložiti pismene dokaze.

OSNOVNA DOKUMENTACIJA (za upis djeteta)

  1. RODNI LIST DJETETA ILI IZVADAK IZ MATICE ROĐENIH (bez obzira na datum izdavanja isprave)
  2. UVJERENJE O MJESTU PREBIVALIŠTA DJETETA I RODITELJA/SKRBNIKA (ne starije od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva – uvjerenja Policijske postaja prema mjestu prebivališta)
  3. PRESLIKE OSOBNIH ISKAZNICA RODITELJA/SKRBNIKA
  4. DOKAZ O RADNOM ODNOSU RODITELJA/SKRBNIKA
  5. LIJEČNIČKO UVJERENJE DJETETA/POTVRDA O OBAVLJENOM SISTEMATSKOM ZDRAVSTVENOM PREGLEDU (potvrda da je dijete procijepljeno, zdravo i može polaziti vrtić; ne starije od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva)
  6. PRESLIKA KNJIŽICE CIJEPLJENJA
  7. KOPIJU RJEŠENJA O DJEČJEM DOPLATKU ILI DRUGE BENEFICIJE KOJE ULAZE U PRIHODE
  8. SAMOHRANI RODITELJ (dokaz prema Zakonu o socijalnoj skrbi)
  9. ZA „VANJSKE“ OPĆINE MOLIMO PRILOŽITI UGOVOR ILI POTVRDU O FINANCIRANJU

DOKUMENTI

NOVOSTI

GALERIJA SLIKA

KONTAKTIRAJTE NAS

Dječji vrtić Vlakić Martijanec
Školska ulica 3B
42232 Martijanec

OSNIVAČ: Općina Martijanec

GODINA OSNIVANJA: 2020.

Tel.: 042/898-1150
Ravnateljica: 099/687-4862
E-mail: djecji.vrtic.vlakic.martijanec@vz.ht.hr

MB: 5291372

ŽIRORAČUN: HR2723900011101137662

OIB: 27746535600